Napomene glede kondenzacije!
Datum: 18.11.2013.

PROZRAČIVANJE JE NAJUČINKOVITIJI NAČIN SPRJEČAVANJA KONDENZACIJE NA PROZORSKIM STAKLIMA!

ODRŽAVATI OPTIMALNU VLAGU U PROSTORIJAMA OD 40% DO 50%, RADI ZDRAVLJA I TRAJNOSTI STOLARIJE!

Vlaga je dio naše svakodnevice. Nalazi se u zraku i ima je uvijek i svugdje Ako je količina vlage u zraku previsoka, ubrzo se pojavljuju njezine negativne posljedice kao što su nastanak vodene pare, ustajalost prostora i odjeće, nastanak plijesni, mrlja, hrđe, ljuštenje boje te pojava dišnih tegoba, alergija i reume Previše vlage šteti Vašem domu i  ugrožava zdravlje Vas i Vaše djece. Čini Vas podložnima prehladama i jača simptome bolesti kao što su astma i artritis. Prevelika vlaga u zraku šteti i Vašem domu jer privlači štetočine, oštećuje drvo, uzrokuje plijesan, neugodan i ustajali miris. Vlažno okruženje je nezdravo.

Današnje norme i propisi su sve zahtjevnije u pogledu uštede energije. Velika se pozornost daje dobroj izolaciji zidova objekta i ugrađene stolarije. Zahtjevi za boljom toplinskom izolacijom i zrako-nepropusnosti prozora i vrata su sve veći jer su u današnjem načinu gradnje otvori za stolariju puno većih dimenzija nego prije, pa je utjecaj stolarije na ukupne energetske uštede sve veći. Zbog štedljivog načina grijanja te dobre izolacije prozora dolazi do značajno manje izmjene zraka i time se povećava  postotak vlage u prostoriji što za vrijeme hladnog zimskog doba dovodi do kondenziranja vlage na ostakljenju i nastanka plijesni na zidovima.

Kondenz nastaje na prijelazu iz plinovitog u tekuće agregatno stanje. Kondenz nastaje prije svega na mjestima na kojima topli zrak dospijeva na hladnu površinu. Vlaga iz zraka se taloži kao kondenz. Najugroženije prostorije su kupaona i kuhinja. U hladim godišnjim razdobljima je opasnost od stvaranja kondenza najveća. Pomoć predstavlja i kontinuirano provjetravanje. Kondenzacija je prirodni fenomen. Javlja se kao vlažni magličasti sloj na površini boca, ogledala, pločica, stakla i sličnih objekta. Pravilo je da topli zrak može prihvatiti više vodene pare od hladnog zraka. Kada topli zrak zasićen vlagom dođe u kontakt s hladnom površinom, npr. prozorskim staklom, dolazi do njegovog hlađenja pri čemu se višak vodene pare pretvara u tekuće stanje, tj. kondenzira na objektu.

Prozori su najčešće najhladnije površine u prostoriji, stoga će se kondenzacija najprije javiti na prozorskom staklu. Temperatura površine stakla često je niža od temperature zida. Kako bi se to izbjeglo, bilo bi potrebno ugraditi višestruko izolacijsko staklo što nije uvijek isplativo. Zbog svog položaja, krovni su prozori posebno izloženi snijegu, kiši, gradu i oluji – i hlade se jače od vertikalnih prozora, što uzrokuje pojavu kondenzacije na krovnim prozorima prije nego igdje drugo u prostoriji.

Kondenzaciju na unutrašnjem dijelu stakla i/ili okvira i krila, koja je potpuno prirodna pojava, nije uzrokovana nekim nedostatkom na Vašem prozoru.

Zahtjevi tržišta za stolarijom koja ima dobre termo-izolacijske osobine i omogućuje značajne energetske uštede uvjetovali su kod nas štedno-energetski pristup kod razvoja i proizvodnje naših prozora i vrata. Kada se u takvim uvjetima promatra površina stakla, često se posljedice nastale kondenzacije vode, pripisuju kao krivica proizvođača stolarije i lošoj kvaliteti samog proizvoda. No, takvo površno sagledavanje problema dovodi do krivih zaključaka u  vezi uzroka i posljedica problema s pojavom nastanka viška vlage u zraku u  prostorijama tijekom zimskog razdoblja. Isti način zaključivanja bi nas doveo do zaključka da su i proizvođači naočala krivi kada nam se naočale zamagle jer smo iz hladnog došli u toplu prostoriju. Redovito izmjenjujte zrak u prostoriji ( redovito prozračivanje ).

Mjere za suzbijanje kondenza:

  • – Ako je moguće, ne sušite rublje unutar kuće
  • – Zatvorite vrata kuhinja i kupaonica
  • – Ugradnjom nisko-emisionih stakala tzv. Low-e, u znatnoj mjeri se smanjuje kondenz     na staklima i povećava termoizolacija
  • – Smanjite broj sobnih biljaka
  • – Redovno prozračujte prostor
  • – Ne dozvolite da količina vlage u zraku pređe 50%.
  • – Održavajte stalnu temperaturu prostorije ne manju od 20°C, ako je moguće

Prozračujte što je moguće kraće ( tzv. «naglo prozračivanje» ) kod  kojeg se odjednom u potpunosti otvore svi prozori i vrata, i u kratkom vremenu napravi potpuna izmjena zraka u prostoriji bez gubitka  topline u zidovima i namještaju, pa se uslijed toga puno brže povrati željena temperatura zraka u prostoriji. Sobne biljke, kuhanje, tuširanje, kupanje, pranje i sušenje rublja uzrokuju zasićenje zraka vodenom parom. Usto, dodatnu vlagu stvaraju ljudi, disanjem i znojenjem. Dugoročno gledano, vlaga u zraku može narušiti zdravlje ljudi, uništiti predmete, te uzrokovati razvoj gljivica.

Redovno prozračivanje jedini je način da se takve negativne posljedice spriječe.

Kako bi se izbjegla kondenzacija, sobnu temperaturu treba održavati na konstantnom nivou, ne ispod 20°C, a količina vlage u zraku ne bi trebala prelaziti 50%. Osim što takve vrijednosti osiguravaju zdrave životne uvjete, ova kombinacija gotovo nikada ne izaziva problem kondenzacije na novijim prozorskim staklima.

  • – Pri ”naglom prozračivanju” prozori bi trebali biti otvoreni ca. 5 do 10 min.
  • – Kratko naglo prozračivanje ne rashlađuje značajno zidove i namještaj tako da  ćete i sami   primijetiti kako brzo će se prostorija ponovno  zagrijati.
  • – Kako bi se smanjili energetski gubitci, isključite grijanje tijekom  prozračivanja.
  • – Pokušajte postići ”poprečno prozračivanje”  što znači da biste trebali otvoriti sobna vrata ili prozor na suprotnoj kako bi nastao propuh.
  • – Na taj način će se vlažni zrak iz prostorije izmijeniti sa svježim, hladnim i suhim zrakom iz vana.
  • – Nakon prozračivanja ponovno uključite grijanje.
  • – Nakon nekoliko sati zrak je ponovno upio dovoljno vodene pare tako da ponovo sadržava višak vodene pare pa postupak prozračivanja  možemo ponoviti. (dnevno 3-5 puta).